Hrvatske inkunabule 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 8 | Nivo: Filozofski fakultet

SADRŽAJ
Sažetak seminarskoga rada ……………………………………………………….………….. 3
Tiskarstvo u Hrvatskoj ……………………………………………………………………… 3
Hrvatske glagoljičke inkunabule ……………………………………………………………... 4
Misal po zakonu rimskoga dvora …………………………………………………………….. 4
Brevijar po zakonu rimskoga dvora ………………………………………………………….. 4
Ispovid Ku E Vsaki Krstjanin Držan Imiti I Umiti I Naučiti ……………………………..…4,5
Brevijar ………………………………………………………………………………………. 5
Misal …………………………………………………………………………………………. 5
Spovid općena ……………………………………………………………………………... 5,6
Hrvatske latiničke inkunabule ………………………………………………………………. 6
Molitvenik …………………………………………………………………………………... 6
Oficij ………………………………………………………………………………………… 6
Lekcionar Bernardina Splićanina …………………………………………………………… 6
Najvažnije tiskare, tiskara u Kosinju ……………………….................................................. 7
Senjska tiskara ……………………………………………………………………………… 7
Riječka tiskara ……………………………………………………………………………… 7
Zaključak ……………………………………………………………………………………. 8
Literatura ……………………………………………………………………………………. 8
SAŽETAK
Tema „Hrvatske inkunabule“ je izabrana kako bi se pobliže pojasnio nastanak prvih inkunabula u Hrvatskoj koje su se počele tiskati nakon izuma Gutenbergova tiskarskog stroja. Cilj i svrha ovoga rada je opisati nastanak najvažnijih hrvatskih inkunabula. Šest je inkunabula napisano na glagoljici, dok su tri napisane na latinici. U radu će biti spomenute najvažnije tiskare u kojima su tiskana najvažnija djela, ali također će biti predstavljeni i tiskari. Bit će opisan i način na koji su radile tadašnje tiskare. U radu će biti opisane i najvažnije inkunabule.
KLJUČNE RIJEČI
Inkunabule, tiskarski stroj, glagoljske inkunabule, inkunabule napisane latinicom, tiskare, tiskari
TISKARSTVO U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj se u 15. st. pojavljuje jedna osobito važna djelatnost koja se vezala uz knjigu, a to je bio tisak koji je izumio Johannes Gutenberg. Iz njegove je tiskare 1455. godine izašla latinska Biblija, poznata pod nazivom B42. Knjige tiskane u razdoblju od tada do 1500. godine nazivaju se inkunabule. Inkunabule daju važne informacije o povijesti, kulturi i događajima iz vremena u kojima su tiskane. U Hrvatskoj je vijest o otvaranju tiskara dočekana sa odobravanjem, pa su mnogi Hrvati počeli tiskati knjige izvan zemlje, posebice u Rimu i Veneciji. Uskoro se počinju otvarati i tiskare u Hrvatskoj koje su u početku tiskale misale i brevijare, a zatim i svećenički priručnici, proza i poezija. Prva tiskana knjiga na hrvatskim prostorima bila je glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. koji ima važno značenje jer je prva knjiga koja nije tiskana na latinskom jeziku. Tiskanje knjiga je bilo skup i naporan posao. Tiskar se prvo morao školovati izvan zemlje (uglavnom je to bila Italija), trebalo je nabaviti tiskarske strojeve, papir i ostale potrepštine koje su bile potrebne za tiskanje, no tiskarstvo se i usprkos tome dobro razvijalo na ovim prostorima. Hrvatskih inkunabula ima 9. Od toga je šest tiskano na glagoljici i tri na latinici. Glagoljicom prvi počinju tiskati Hrvatski tiskari, ali isto tako su i prvi tiskari koji inkunabule tiskaju na dva pisma. Najvažnije tiskare bile su u Kosinju, Senju i Rijeci.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]